Zdravlje

Tradicija je to stara već par desetljeća: sastajemo se jednom-dvaput, pa i triput tjedno u našem kvartovskom kafiću, pa uz kavu/pivo/pelinkovac prodiskutiramo o svemu što je vrijedno rasprave u društvu starih poznanika i prijatelja. Otkako nas je većina debelo prekoračila 55. godinu, a neki se šuljaju sve bliže 65., izraz „stari prijatelji“ sve više poprima svoju punoću i smislenost: ne samo da se odavno poznajemo, već je polako postao običaj da prije naručivanja prve runde utvrdimo jesmo li još uvijek svi živi i koliko-toliko zdravi. Jer evidentno je da stari – jesmo. U svjetlu te uzajamne zafrkancije sam pred neki dan u šali rekao da mi je sada, u 63. godini, ustvari sasvim svejedno ako bih nakon preko 25 godina pušačke apstinencije ponovo počeo pušiti cigarete, jer statistički gledano vjerojatno imam podjednake šanse umrijeti od starosti koliko i od nekog karcinoma kojega bi mi u idućim godinama to pušenje moglo navući. Ta je doskočica izazvala kraći smijeh ekipe i pala bi u zaborav kao i brojne druge koje se u takvim druženjima čuju, da me nije počela kopkati i intrigirati… Je li zaista tome tako? STATISTIKE ŽIVOTA I SMRTI Stoga sam se dohvatio ozbiljnijeg prekopavanja po znanstvenim istraživanjima i statistikama smrtnosti i dužine trajanja života. I evo što sam tijekom tog prekopavanja pronašao: postoji brojka koja nam govori koliko nam u prosjeku u određenoj životnoj dobi preostaje godina života i postoje načini da se ta brojka poveća (a život produži) ukoliko se pridržavamo nekih  jednostavnih navika zdravog življenja. Što će reći da nam preostaje to manje godina što nezdravije živimo. No, premda to već znamo, jer je samo po sebi logično, nije zgorega podsjetiti se na navike kojima životu možemo dodati godine, a tim godinama dodati kvalitetu. Statistike proizašle iz brojnih istraživanja o uzajamnom odnosu nezdravih i zdravih životnih stilova i dužine življenja naposljetku se iznova svode na  osam temeljnih životnih navika  koje nam znanstveno dokazano mogu produžiti život. Dakle, recimo da ste u dobi od 40 godina, živite brzo i stresno, hranite se nezdravo i neredovito, spavate premalo, pušite ili koristite druga sredstva ovisnosti… ali ste odlučili da ipak želite svom očekivanom trajanju života (koji je u tom trenutku negdje oko 68 do 70 godina) dodati prosječno još 24 godine? Sve što je potrebno – kažu znanstvene statistike – jeste usvajanje osam zdravih životnih navika, bez obzira što vam je već 40. godina na ramenima. A dogurati do svoje 92. ili 95. godine umjesto do 70. ne zvuči uopće loše, zar ne? Ili je iza vas 50 godina od kojih je zadnjih trideset ispunjeno mješavinom alkohola, masne hrane, živciranja i nebrige o svojem zdravlju … i tek sada ste odlučili početi zdravo živjeti? Nema problema! Svoj život biste mogli produžiti i do 21 godinu, pokazuju istraživanja. Dakle, umjesto do 65. mogli biste dogurati do 86 godina, što također nije za baciti. Štoviše, ako vam je u ovom trenutku nezanemarivih 60 godina, a sve do sada baš i niste pazili na svoje zdravlje, pa vam doktori objašnjavaju da tim tempom nećete živjeti duže nego još pet do deset, ukoliko usvojite i pridržavate se osam zdravih navika, svejedno ćete dobiti „bonus“ od gotovo 18 dodatnih godina života. DVADESET GODINA ŠANSE ZA DUŽI ŽIVOT Odakle ti podaci? I koje su to navike, pitate se? Tijekom zadnjih desetak godina provedeno je stotinjak vrlo temeljitih i masovnih analiza uzajamnog odnosa životnih navika i dužine života u više svjetskih centara koji se bave praćenjem i analizom kvalitete zdravlja. Kada se svi ti rezultati „provuku“ kroz statističku obradu i pronađu im se dodirne točke i zajednički nazivnici, zaključak je da u našim životima postoji  razdoblje od 20 godina (između 40. i 60. godine)  u kojem negativne ili pozitivne promjene životnih navika imaju vrlo velik učinak na promjenu kvalitete i dužine naših života, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Dok smo još mladi, ispod četrdesete, naš organizam relativno lako kompenzira eventualnu nebrigu o zdravlju, a nakon šezdesete ulazimo u dob u kojoj zbog usporavanja metaboličkih procesa i gubitka regeneracijskih i kompenzacijskih sposobnosti više ne možemo znatnije poboljšati svoje zdravlje ako prijeđemo na zdraviji životni režim. Preostaje nam dakle taj dvadesetogodišnji „prozor“ unutar kojega pozitivne promjene imaju najveći kvalitativni učinak na naš život i zdravlje. Analize dobivene praćenjem ukupno oko 1.750.000 zdravih ili kronično bolesnih pojedinaca (s dijabetesom tipa 2, visokim kolesterolom, moždanim i srčanim  udarom, karcinomom i slično) iz svih slojeva društva i kulturoloških okružja pokazale su što je u statističkom smislu dokazano dobro (a što nije) činiti za svoje zdravlje i dug život.   ŽIVOTNE NAVIKE SE NADOGRAĐUJU JEDNA NA DRUGU Te „čarobne“ zdrave navike – možda će vas razočarati to što ćete pročitati – nisu ništa što već niste i prije čuli: vježbajte, zdravo se hranite, smanjite stres, dobro spavajte i njegujte pozitivne društvene odnose. S druge strane, nemojte pušiti, nemojte piti previše i nemojte postati ovisni o opioidima. „Najbolje je pridržavati se tih navika što prije, ali čak i ako napravite samo malu promjenu u svojim 40-ima, 50-ima ili 60-ima, ona je još uvijek korisna. Ovo nije nedostižno – ovo je zapravo nešto što je dostupno općoj populaciji“ – kaže se u zaključku jednog od tih istraživanja Dodavanje samo jednog zdravog ponašanja čovjekovom životu u dobi od 40 godina osigurava dodatnih 4,5 godine života. Dodavanje druge dodaje do sedam godina više, dok usvajanje tri navike muškarcima produžuje život za 8,6 godina. Kako raste broj dodatnih promjena stila života, tako rastu i dobrobiti za 40-godišnje muškarce, sveukupno osiguravajući gotovo četvrt stoljeća dodatnog života. Žene također imaju benefite u vidu pozitivnih pomaka u životnom vijeku ukoliko se usmjere prema zdravim navikama, premda su kod njih brojke nešto drugačije nego kod muškaraca: usvajanje samo jednog zdravog ponašanja produžuje život 40-godišnje žene za 3,5 godine, dvije navike dodaju osam godina, tri navike 12,6 godina, a prihvaćanje svih zdravih navika produžilo je život žene za 22,6 godina. Usvajanje svih osam navika ima sinergijski učinak, svojevrsni uzajamni dodatni poticaj za produženje života, ali već i svaka pojedinačna promjena čini razliku. Nakon statističkih korekcija kojima se u sve