Kao vrsta vrlo lako naginjemo crno – bijelom načinu razmišljanja.
Ili je savršeno ili je nedovoljno dobro.
Ili je sve ili ništa.
Prehrana i nutricionizam nisu lišeni te podjele.
Nutricionizam je jako kompleksna znanost i u želji za pojednostavljivanjem iste, ljudi su “pronašli” lakši način.
Podijelit ćemo hranu na dobru i lošu, nećemo jesti ovu “lošu” i prešli smo igricu (nutricionizam).
Kako onda objašnjavamo da je pretilost najveća rastuća pandemija u svijetu? U ovom slučaju Hrvatska ne zaostaje niti malo, dapače, prvi smo u Europi po broju muškaraca koji se bore s pretilošću.
Zašto samo ne prestanemo jesti “lošu” hranu i riješili smo problem?
Ako ste ikad pokušali izbaciti svu hranu koja se popularno naziva lošom, sigurno ste se našli u ovakvom začaranom krugu:
Jedem samo “zdravo” – Osjećam se previše restriktivno – Ovo nema smisla – Prejedem se “lošom” hranom – Osjećam da nemam kontrolu nad svojim prehrambenih navikama – Ja sam neuspjeh – Jedem još više da se utješim – Ružan/-na sam i debeo/-la – Jedem samo “zdravo”…
Krug se ponavlja sve dok ne promijenimo svoj pogled na prehranu.
Shakespeare je jednom rekao – There’s nothing either good or bad, but thinking makes it so (ako kvazi nutricionisti mogu plašiti ljude s podjelom hrane na dobru i lošu, mogu i ja citirati Shakespearea u članku o prehrani).
Hrana nema moralnu vrijednost.
“Dobra” i “loša” nisu kategorije namirnica.
Svaka hrana postoji negdje na spektru između nutritivno bogate i nutritivno siromašne hrane.
Riba je nutritivno bogatija namirnica od čokolade, ali ni jednu ni drugu ne možemo klasificirati kao dobru ili lošu, bez konteksta cjelokupne prehrane pojedinca.
Za osobu alergičnu na histamin, riba može biti smrtonosna.
Za osobu s kardiovaskularnim problemima, antioksidansi iz čokolade mogu biti saveznik u smanjenju upale i oksidativnog stresa.
Cilj je što češće težiti nutritivno bogatom dijelu spektra, no to ne znači da u optimalnoj prehrani nema prostora za nutritivno siromašne (čitaj:zabavne) namirnice.
Nakon što zadovoljimo svoje fiziološke potrebe za energijom, makronutrijentima i esencijalnim mikronutrijentima, svaka namirnica, uključujući čokoladu, može biti dio pravilne prehrane. Pitanje je samo količine i učestalosti konzumacije.
Takvim prehrambenim ponašanjem, povećavamo svoju odgovornost i kontrolu te smanjujemo žudnju za određenim namirnicama, jer znamo da ih smijemo pojesti kad god hoćemo.
Zato ljudi sa zdravim odnosom prema hrani mogu pogledati čokoladu i reći “Ne”, ako im se u tom trenutku ne jede.
Jer znaju da će ju moći pojesti i sutra.
Poruka za kraj
Ne dijelite hranu na dobru i lošu. Fokusirajte se na cjelokupnu prehrane i njezine glavne komponente – umjerenost i raznolikost, ali ne zanemarujte i psihološki aspekt prehrane.
Hrana nije samo gorivo, hrana je i izvor užitka, a život je prekratak da ne bismo uživali u prehrani. 🙂
- Vječna dilema – koliko jaja smiješ pojesti dnevno? - 13/09/2024
- Kolagen – je li hype opravdan? - 21/05/2024
- 9 stvari koje bih voljela da sam znala o prehrani u počecima - 06/05/2024